15 јануар 2014

Tamni vilajet modernizacije mreže



Nije dovoljno samo nadograđivati i širiti mrežu, ona se mora i konsolidovati i modernizovati. To je izazov koji danas stoji pred telco operatorima.

Biznis telco operatora danas trpi pritiske sa svih strana: jaka konkurencija, zasićeno tržište, nepredvidiva ekonomska situacija kombinovana sa krizom zapošljavanja, zahtevi korisnika za naprednim servisima koji traže sve veći propusni opseg (bandwith).
Cene energenata rastu iz godine u godinu i taj će se trend verovatno nastaviti. Odatle zahtevi za povećanjem energetske efiksnosti opreme, ali i državna regultiva sve više tera na racionalno korišćenje energije. Mnogi operatori su sa svojim mrežama uveliko među top 10 potrošača energenata u svojim zemljama.  Osim narastajućih troškova, i prihodi operatora su pod presijom. Korisnici prilagođavaju potrošnju uslovima ekonomske krize i traže najveću vrednost za tako smanjene troškove telekomunikacionih usluga. Sve više se okreću jeftinim aplikacijama i besplatnim multimedijalnim sadržajima sa Neta, a neretko zbog toga i menjaju svoje provajdere servisa.
  
Da bi održali svoj tržišni udeo (market share) i zadovoljili stalne zahteve korisnika za većim protokom podataka, operatori su prinuđeni da povećavaju kapacitete u mreži. No, i pored eksplozije zahteva i korporativnih i rezidencijalnih korisnika, rast prihoda ni blizu ne prati takav trend i nije u srazmeri sa zahtevima korisnika. Profitabilnost operatora je ugrožena! Stavljeni su pred dilemu kako zadovoljiti zahteve korisnika, kako upravljati tim zahtevima, kako svoje  investicije učiniti efikasnim i profitirati iz toga? Za optimalnu efikasnost i maksimalnu vrednost biznisa treba usaglasiti prihode, troškove, zahteve korisnika i nove tehnologije – troškove sa prihodima, prihode sa zahtevima i zahteve sa tehnologijom

Kako u modernizaciju mreže

U današnjim uslovima poslovanja nije više dovoljno dodavati nove uređaje i elemente mreže. Ta strategija primenjivana je godinama unazad i dovela je do problema u efikasnosti pružanja usluga i povećanju troškova. Veliki broj tehnologija u mreži danas uglavnom znači rasipanje resursa operatora. Da nije tako, zašto bi opšteprihvaćeni trend bio “all IP”?! Nagomilavanje broja čvorišta u mreži i broja uređaja ne samo da povećava kompleksnost i složenost mreže, nego i povećava operativne troškove (potrošnja energije i smeštaj opreme!). Time se ionako male profitne margine još više smanjuju.

Ali, stavljate opremu poslednje generacije, koristite npr. FTTB/H tehnologije, zar to nije modernizacija mreže – u čemu je problem? Modernizacija mreže ne podrzumeva samo dodavanje nove opreme, već njen glavni fokus treba da bude u oslobađanju od nepotrebnih resursa i neefikasnih tehnologija, pojednostavljenju mreže i optimizaciji poslovnih procesa pružanja servisa. Cilj je, dakle, smanjiti operativne troškove u mreži i unaprediti je tehnološki da može da ispuni buduće zahteve korisnika za saobraćajem i servisima.  
Ideja vodilja za svakog operatora mora biti namera da iz svoje mreže i svoje infrastrukture izvuče maksimum.  Ne sme se dozvoliti da infrastruktura postane isuviše skupa za eksploataciju i održavanje i/ili da ne može da podrži nove servise i zahteve za kapacitetima. Da bi se predupredila takva mogućnost, neophodne su stalne analize biznisa i tehnologije i njihovo usaglašavanje sa investicijama kompanije. Jedan od primera neusaglašenosti tehnologije i njenog neefikassnog korišćenja je npr. prenos Etherneta preko SDH mreže. Drugi primer neefikasnosti je npr. slaba podrška infrastrukture za automatizaciju procesa pružanja servisa usled nefleksibilne topologije mreže. Tu je i neefikasnost usled prevelike potrošnje električne energije ili zauzimanja prostora za smeštaj opreme.

Komunizam u telekomunikacionoj mreži

Jedan od načina za smanjenje investicionih troškova implementacije nove mreže ili nove tehnologije jeste korišćenje strategije deljenja mreže (network sharing). Svako prema mogućnostima, svakome prema potrebama – načelo komunizma je izgleda primenjivo u telekomunikacionoj mreži, ali samo za operatore! Zajedničkim korišćenjem mreže  održava se profitabilnost, smanjuju troškovi održavanja i do 40% i povećava efikasnost u poslovanju.  Danas u Evropi imamo nekoliko uspešnih primera zajedničke izgradnje i korišćenja mreže, naročito među mobilnim operatorima.  Operatori manje-više ravnopravno koriste resurse mreže, a takmiče se na tržištu specifičnom ponudom usluga. U Nemačkoj npr. Vodafone koristi mrežu Deutsche Telecoma (DT) za pružanje VDSL usluge.  Mobilni operatori u Velikoj Britaniji, Telefonica O2 i Vodafone , kao i Orange i DT (Everything Everywhere Ltd  JV),  koriste  zajedničku mobilnu mrežu, a isti aranžman imaju i Telenor i TeliaSonera u Danskoj. Sve češća su i partnerstva u izgradnji FTTB/H infrastrukture – FTTB/H infrastruktura je neprikosnovena u pogledu pružanja usluga, ali i skupa. Primer za to su Vodafon, Telefonica  i Orange koji su se sporazumeli o zajedničkom korišćenju i izgradnji optičke mreže u Španiji. U SAD je čest slučaj da mobilni operatori od fiksnih iznajmljuju mrežnu infrastrukturu za svoje potrebe (optička vlakna, Ethernet linkove). Logično je da u svakom delu velike države ne možete graditi svoje kapacitete i resurse (nije isplativo). Sa druge strane, iznajmljivanje resursa vam obezbeđuje mogućnost pružanja servisa u bilo kojoj oblasti. Ovakav pristup naročito je važan i koristi se intenzivno u primeni 4G LTE tehnologije. Time se vreme potrebno za  pristup tržištu (time-to-market) značajno smanjuje i brže se dolazi do korisnika.  Zato je, da ne zaboravimo i to, uloga regulatora na telekomunikacionom tržištu veoma važna i nezaobilazna.
Selektivno korišćenje outsourcing mehanizma je strategija koja takođe može unaprediti poslovanje i smanjiti troškove. Širok je spektar  aktivnosti operatora koji se može „autsorsovati“ – planiranje, inženjering, provisioning, upravljanje i nadzor mreže. Sve su češći primeri da se planiranje 4G/LTE mreže prepušta vendorima tj. proizvođačima LTE opreme, jer je zaista skupo i dugotrajno da operator obučava sopstveno osoblje za kompleksan posao planiranja i izgradnje 4G/LTE mreže. Primena Wi-Fi offloading-a saobraćaja u LTE mreži i primena malih ćelija za povećanje kapaciteta mreže čini se neizbežnom, ali i predstavlja veliki izazov za operatore u implementarciji LTE. Sličan izazov je i primena optike što bliže korisniku (FTTx), ne možda u sferi implementacije, već u sferi investicija i obezbeđivanja njihove efikasnosti.

Svetlo na kraju tunela 

Od esencijalne važnosti  za operatore je da razmisle i analiziraju svoj biznis u narednih par godina krize. Treba doneti odluku kako minimizirati troškove postojeće infrastrukture i kako se boriti sa novom kompleksnošću mreže koju donose uređaji u fiksnoj pristupnoj mreži, male ćelije (piko/femto) i Wi-Fi hotspotovi. Masovna rasprostranjenost širokopojasnog pristupa (broadbanda), čija implementacija nije jednostavna i laka,  suočava operatore sa eksponencijalnim rastom zahteva za kapacitetima i aplikacijama. U tim uslovima, za operatore je od vitalnog značaja da povrate ulaganja u broadband infrastrukturu. To će na duži rok i uspeti pametnom i odmerenom primenom novih tehnologija u zameni postojeće infrastrukture, deljenjem mrežnih resursa i primenom strategije doslednog smanjenja troškova. Jedno je sigurno, telco operatore u narednim godinama čeka restukturiranje biznisa u više segmenata.

8 коментара:

Vladimir је рекао...

Retko odlican tekst.

Miloje је рекао...

Deljenje po meni je pre dil medju operaterima nego zdrava konkurencija i slobodno trziste. Kao tu se nesto takmice, bore se za korisnike, a ovamo u dilu zajedno izgradili mrezu da zajedno zgrcu profit. Jedno je na papiru, na papiru sve to super zvuci, tj. lepsa strana price (koju mi volimo da cujemo) se servira nama, a ona druga, sustinska, ma to nije vazno. Ko ce time da se bavi.
Ista prica kao sa ukidanjem rominga u EU o kome se prica poslednjih godina - kao bla bla, to je zbog konkurencije, korisnici na prvom mestu, profitirace korisnici sve super, liberalizacija trzista, medjutim, o "mracnoj strani" niko ne prica - korisnici su tu na poslednjem mestu, to se radi jer krupne korporacije zele mnogo vece trziste nego sto imaju sada u pojedinacnim evropskim drzavicama. Zele dakle da osvoje celu evropu, a naravno, manji operateri (ogromna vecina, 90%) ce tu nastradati, i od velikog broja mobilnih operatera u evropi ostace mozda 4-5 da dele sav plen. Ostali, koji prezive, ce pokupiti mrvice, na fazonu onih sitnih americkih operatera van velike cetvorke sto su svi zajedno jedva nagrebali 10% trzista.
Recicete vi, pa sta nas korisnike briga, ako je nama dobro. Pa dobro nam je sada, dok se krljaju - kad naprave kartel, monopol, oligopol, i dogovore se da zajedno dele jednu, zajednicku mrezu, videcemo onda... A da ne pricam i o ljudima koji ce zbog "optimizacije" i "modernizacije" ostati bez posla kada svi ti manji operateri puknu i ostanu njih 4-5 da vode glavnu rec. Liberalni kapitalizam, pad cena prati i pad plata, tako da dodjemo mu na isto. Samo nam se manevarski prostor smanjuje. Sto na kraju i jeste sustina svega.

Saša Stamenković је рекао...

@Miloje:

Deljenje mreže se, bez obzira na sve, u uslovima velike konkurencije i smanjenih prihoda operatora nameće kao “moranje“. Inače, nove tehnologije bi morale da sačekaju na eksploataciju, a samim tim bi i korisnici bili uskraćeni u izboru. To da oparatori koji ulažu u opremu i plaćaju licencu žele da zarade je legitimno i nije ni sramotno ni nečasno. Niko korisnike ne tera da prate telekomunikacionu modu po svaku cenu. Jednostavno, za svakog postoji izbor i dobro je da je tako.

Globalizacija, koju Internet itekako „forsira“ i podrazumeva, je realnost, svidelo se to nama ili ne. Svedoci smo da lokalna tržišta veoma brzo ulaze u zasićenje i normalna je težnja za novim tržištima. Pisao sam nekoliko puta ovde na blogu da je konsolidacija tržišta (ukrupnjavanje) neminovnost. Ipak, ne mislim da za male odnosno alternativne operatore ne postoji prostor za rad. Da li će oni kupiti mrvice ili će lepo moći da žive od svog biznisa zavisiće od mnoštva faktora. Jednostavno, veliki neće imati interes da svuda stignu i svuda budu prisutni i to će naročito važiti u fiksnoj mreži. Ne zaboravite da u telekomunikacionoj utakmici postoji i sudija-regulator! To što taj regulator kod nas ne radi svoj posao, pa mi mislimo da operatori mogu da rade (i rade) šta hoće, to je drugo pitanje – pitanje nezrelosti društva i struke. Sa „pravim“ regulatorom tržišta, igre i koalicije operatora (oligopoli) su daleko manje „štetne“ po korisnike.

Ovo poslednje, Miloje, nisam baš najbolje shvatio, ušao si u politiku malo „paušalno“ , nemoj da se ljutiš. Kome se manevarski prostor smanjuje – malim operatorima, zaposlenima ili korisnicima? I šta je suština? Ako pričamo o količini posla (za zaposlene) u telekomunikacijama, posao se suštinski ne gubi. On evoluira, potrebne su nove veštine, nova znanja, obrazovaniji kadar. Znam ja npr. da monteri misle da posao leži na njihovim plećima, ali nisu oni krivi što su inženjeri izgleda nesposobni da im objasne ko kosi, ako vodu nosi. Težište se pomerilo ka IP tehnologiji i za nekadašnje hardver-majstore tu zaista ima manje posla. Ja i pišem ovde zbog toga da naša struka ne ostane „tesna“ u Srbiji, a tako se čini i tako jeste u ovim današnjim uslovima.

Pozdrav, Miloje, i hvala što si napisao jedan sadržajan komentar, vredan diskusije i inspirativan da mu se posvetim sa ovoliko redova.

Miloje је рекао...

Previse je to siroka i komplikovana tema da se moze u par recenica pokriti sve, tako da mi je zao ako je moj poslednji pasus zvucao pausalno. Manevarski prostor nam suzavaju korporacije. Ali da ne bi sirili sada pricu, odgovoricu samo na onaj deo kada kazes da se "posao u sustini ne gubi, vec evoluira". To je tacno, ako posmatras iz ugla samog zanimanja. Tipa kao taj i taj zanat je izumro, taj i taj je evoluirao, ali idalje postoji. Ali ja pricam o broju zaposlenih, a on se ukrupnjavanjem svakodnevno i svakako gubi, bar smo toga svedoci u poslednje vreme. Nema to veze sa krizom, vec sa tehnoloskim napretkom. Mozemo se mi i prekvalifikovati, ali generalno broj radnih mesta je smanjen. I to je problem koji ce nas sve vise cekati u buducnosti. A na kraju krajeva, ne mozemo svi da budemo programeri, niti zelimo. Ali vidim da se to namece i da ce programeri na kraju biti novi "fizikalci" buducnosti. Nije vazno, da ne sirimo pricu jer kazem, tesko da se mogu pokriti u par recenica, jedino me brine da ovo sada nije kriza, vec trend. A znam da je trend, na zalost. I koliko god da sam srecan za mnoge stvari koje mi je liberalni kapitalizam doneo, uvek se pitam kad ce mi to sve uzeti. A onda mi preostaje prekvalifikacija i "fiikalisanje" za racunarom.

Miloje је рекао...

Tehnoloski napredak i ekonomija ne napreduju u skladu sa ljudskom prirodom, ne zasnivaju se na istim principima, vec se neretko interesi kose. Ali sto se kaze, nije kriva tehnologija, nije kriv internet, nego im mi nismo dorasli. Tehnologija je kao vatra, dobar sluga, los goslodar. Nije ona kriva, ali isto tako ni pistolj nije kriv kad ubije nekog, ali ajde daj ga onom ludom Brejviku - naravno da ces da budes protiv pistolja, jer je to prvo sto u strahu vidis. Retko ko vidi onog ko taj pistolj drzi, tj retko ko vidi pravu pretnju. Jbg, bezveze je sto ovako pisem uopste, jer iovako se nista ne moze promeniti. Do ukrupnjavanja ce svakako doci - to je sustina liberalnog kapitalizma. Ukrupnjavanjem kapitala dolazi i do ukrupnjavanja moci, sto moze da bude jako opasno. Sve u svemu, vise volim pravu trzisnu utakmicu, ali sve je napravljeno da se kroz mehanizme poput primoravanja na stednju na kraju ukrupni (ili propadne), ako me razumes, da ne detaljisem.

Saša Stamenković је рекао...

@Miloje:

broj zaposlenih mora da opada, ali pojaviće se i nova zanimanja. Tačno je da je to cena tehnološkog napretka. Slažem se da narodne mase nisu spremne za ovoliki ovozemaljski tehnološki napredak, pre svega uslovljan Internetom.
Korporativne promene se već dešavaju u telekomunikacijama, samo što se to negde ne vidi i ne oseća (a gde, neću da kažem).

Da ne dužim ni ja, na kraju sve se mora završiti nekom novom revolucijom, pa ko preživi - pričaće! Radite na sebi, ne može se više računati da se jednim zanimanjem možete baviti do penzije, ako i nje bude!

Student је рекао...

Saša hvala na odličnom tekstu i blogu!

Saša Stamenković је рекао...

Zahvaljujem, Student!

Drago mi je što su studenti "zagrizli" u telekomunikacije, jer je ovo bila jedna ozbiljna tema.